Dr. sc. Gabrijela Mihelčić redovita je profesorica na Katedri za građansko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te predstojnica Zavoda za građansko pravo. Autorica je Komentara Ovršnog zakona i niza znanstvenih i stručnih radova u području njezina užeg interesa: stvarnog, ovršnog i zemljišnoknjižnog prava.
OVRŠNO PRAVO
Novine i dvojbe u ovrsi na nekretnini (odabrana pitanja)
Izmjene Ovršnog zakona učinjene u posljednjoj dekadi pod velikim su utjecajima prakse koja dolazi od europskih sudova i primjene pravila supranacionalne naravi, kako od onih kojim se štite konvencijska prava, a koja se reflektiraju na našu ustavnosudsku i revizijsku praksu te praksu redovnih sudova, tako i od onih oformljenih u zaštiti potrošača, ponajprije, od učinaka povezanih s nepoštenim ugovornim odredbama sadržanima u potrošačkim ugovorima kada su takvi ugovori u „podlozi“ stvarnopravnih (najčešće hipotekarnih) osiguranja. I nacionalno obveznopravno uređenje kroz pravila o ništetnosti ugovora o zajmu i „prelijevanju“ učinaka na stvarnopravna osiguranja (sporazume o osiguranju) otvara više pitanja koja je potrebno analizirati. Spomenuta konvencijska dimenzija u ovrsi na nekretnini relativno se često „bavi“ povredama prava na mirno uživanje imovine, u pojedinim predmetima u vezi s pitanjem očuvanja tzv. postupovnih jamstava (gdje je vrlo zanimljiv predmet Nina Dimitrova protiv Bugarske), ali i dovodeći ga u vezu, „kombinirajući“ ga s pravom na pošteno suđenje u građanskim stvarima (u njegovim različitim aspektima), polazeći od toga da onaj tko je ishodio ovršni naslov protiv države ne bi trebao posezati za ovršnim postupkom, pa ni onim na nekretnini. Redakcija iz 2020. donijela je poznate novine u osiguranja prisilnim založnim pravom na nekretnini suspendirajući primjenu pravila o posebnim uvjetima za određivanje ovrhe na nekretnini, ali i namirenje tražbina te vrste hipoteka. U revizijskoj praksi vidljive su novine povezane s pitanjem brisanja zabilježbe spora upisane na nekretnini koja je predmet ovrhe. Dosta je predmeta u kojima je omogućena izlučna zaštita tzv. predmnijevanog vlasnika nekretnine i s ovim u vezi zanimljivo je vidjeti koja se pitanja pojavljuju u sudskoj praksi. Određene dvojbe povezane su s ovlasti neosiguranog vjerovnika da ako ostane ovrha na nekretnini neuspješna zatraži da se za osiguranje njegove ovršne tražbine osnuje prisilno založno pravo na nekretnini. O navedenim i još nekim pitanjima govorit će se u predavanju (radu) „Novine i dvojbe u ovrsi na nekretnini (odabrana pitanja).“