Dani primjene umjetne inteligencije i zaštite osobnih podataka

Savjetovanje Dani primjene umjetne inteligencije i zaštite osobnih podataka donose dva dana predavanja i rasprava renomiranih stručnjaka koji će obraditi aktualna pitanja iz područja prava intelektualnog vlasništva, radnog prava i zaštite osobnih podataka, kibernetičke sigurnosti, uloge AI Officera, primjene umjetne inteligencije u HR-u te transparentnosti plaća i novih regulatornih zahtjeva. Poseban naglasak bit će na praktičnoj primjeni pravila, kao i na nadzoru i ulozi AZOP-a u području zaštite osobnih podataka i umjetne inteligencije.

Sudionicima će biti predstavljen aktualan pravni i regulatorni okvir, praktični odgovori i konkretni primjeri iz prakse, s ciljem lakšeg razumijevanja novih obveza i odgovornog uvođenja umjetne inteligencije u poslovanje.

AI nije budućnost – AI je sadašnjost. Pravila su već tu, rizici su stvarni, a odgovornost za sigurnu i zakonitu primjenu počinje danas.

TEME:

Odvjetništvo u doba umjetne inteligencije: dobro, loše i ružno iz prakse
Odvjetnik Stefan Martinić
Umjetna inteligencija ulazi u sve veći broj odvjetničkih ureda i pravnih odjela, a o implikacijama takve prakse prečesto se niti ne razmišlja. Možda štedimo vrijeme i prečice su nam nadohvat ruke, ali riskiramo li pritom nešto? Znamo koji je yin, ali koji je yang? Umjetna inteligencija danas piše prve nacrte podnesaka, mapira izvore, izmišlja presude i povlađuje onome tko je pita. Klijenti i različiti odjeli koriste je jednako, pa na stol donose ugovore koje im je sastavio ChatGPT i mole da odvjetnik ili pravnik samo baci pogled.
Negdje između tih dvaju krajeva nalazi se pitanje koje se ne postavlja dovoljno često: gdje prestaje alat, a počinje odgovornost? Kada su AI alati korist, a kada teret cijeloj profesiji?
Izlaganje donosi pogled iz prakse, na interaktivan način i uz grupne zadatke, bez zaključaka ex cathedra. Dobro su uštede vremena i argumenti koje bismo inače propustili. Loše su gubitak vještine, ovisnost o alatu i etika naplate sata koji je alat odradio u trideset sekundi. Ružno su halucinirane presude pred sudovima, spisi u javnim alatima kao dvostruka povreda GDPR-a i odvjetničke tajne te pitanje hoće li AI pojesti juniore, bilo u odvjetništvu bilo u pravnim odjelima, a s njima i poslovni model profesije.
Cilj prezentacije je nešto što i klijenti danas zapravo traže od svojih pravnih savjetnika: ne odgovor smije li koristiti umjetna inteligencija, nego kako to učiniti bez posljedica. Odgovornost se ne prenosi na alat. Pitanje je samo tko će to sutra znati prepoznati.

AI Officer u praksi: uspostava, pozicioniranje i zadaće te funkcije u organizaciji
izv. prof. dr. sc. Mihael Mišo Mudrić
Akt o umjetnoj inteligenciji (EU) 2024/1689 ne propisuje obvezno imenovanje AI Officera – funkcija se izvodi iz obveze AI pismenosti (čl. 4.), zahtjeva ljudskog nadzora (čl. 14.) i norme ISO/IEC 42001. U praksi to znači da netko u organizaciji mora znati odgovoriti na pitanje koji AI sustavi postoje, tko ih je odobrio i tko odgovara ako zakažu – a upravo to pitanje najčešće ostaje bez odgovora dok se ne pojavi nadzor, incident ili zahtjev poslovnog partnera.
Izlaganje polazi od praktičnog iskustva u obavljanju te uloge (vanjski AI Officer) i daje primjenjiv okvir za tri pitanja koja si organizacije danas najčešće postavljaju: (1) treba li AI Officer biti interna ili vanjska osoba i po čemu se ta odluka donosi; (2) kako se funkcija pozicionira unutar organizacije – kome odgovara, koja je njezina odgovornost prema upravi i gdje se preklapa, a gdje razlikuje od CISO-a i drugih funkcija upravljanja rizicima (uz jasnu granicu: AI Officer nije vlasnik rizika, za usklađenost i dalje odgovaraju uprava i vlasnici procesa); (3) koje su konkretne, tekuće zadaće te osobe – vođenje inventara AI sustava (uključujući neformalnu uporabu generativnih alata koju zaposlenici već koriste), procjena novih sustava prije uvođenja, nadzor dobavljača, izvještavanje prema upravi i postupanje prema nadzornim tijelima.
Poseban naglasak stavlja se na ono što je već danas obveza (transparentnost iz čl. 50., primjenjuje se od 2. 8. 2026.) nasuprot onome što je tek na horizontu, te na kompetencije i edukaciju potrebnu za obavljanje te uloge. Cilj je sudionicima dati jasan, odmah primjenjiv okvir za odluku kako urediti tu funkciju u vlastitoj organizaciji.

Razgovor ugodni o „AI-driven“ poslovanju i upravljanju ljudskim potencijalima
Legal & Data Protection Counsel Marko Đuričić
Organizacije žele koristiti umjetnu inteligenciju u sve većem broju procesa, uključujući i one povezane s upravljanjem ljudskim potencijalima.
Predavanje će otvoriti neka od praktičnih pitanja koja pritom nastaju, od toga što AI sustavi mogu i na čemu temelje svoje rezultate, do pravnih, organizacijskih i upravljačkih posljedica njihove primjene.
Predavanje se ne bavi pitanjem treba li koristiti AI, nego jesmo li dovoljno promislili što zapravo znači postati „AI-driven“.

Umjetna inteligencija i autorsko pravo: između inovacije i zaštite kreativnog rada
Odvjetnica Natalija Labavić
Razvoj generativne umjetne inteligencije otvorio je brojna pravna pitanja vezana uz korištenje autorski zaštićenih sadržaja za treniranje AI modela, status AI-generiranih djela te odgovornost za povrede prava intelektualnog vlasništva. Predavanje će pružiti pregled aktualnog europskog I hrvatskog regulatornog okvira, sudsku praksu te pregled najčešćih izazova s kojima se susreću autori, nositelji prava i korisnici sadržaja.

Transparentnost plaća i zaštita osobnih podataka: GDPR, AI i nova pravila za poslodavce
Marina Kasunić Peris, univ. spec. eu. studija, voditeljica Službe za promicanje socijalnog dijaloga, Ured za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske

Nemate AI politiku? Vaši ljudi već imaju svoju.
Interna pravila o umjetnoj inteligenciji: od prvog nacrta do stvarne primjene
sc. Ema Menđušić Škugor
Umjetna inteligencija koristi se u uredima i organizacijama i kada o tome nema pisanih pravila, a tada svatko sam odlučuje koje alate koristi i koje podatke u njih unosi. Predavanje će pokazati kako izraditi interna pravila o korištenju umjetne inteligencije, što ona moraju sadržavati i što je potrebno da se doista primjenjuju, bilo da ih uvodite u vlastitu organizaciju ili izrađujete za klijente.

AI više nije chatbot. Što sad?
Od Claude Codea i Codexa do AI agenata, digitalnih blizanaca i granica računalnog razmišljanja
sc. Karlo Knežević, Ph.D.
Umjetna inteligencija u samo nekoliko godina prošla je put od sustava kojem postavljamo pitanja do sustava kojem povjeravamo zadatke. Današnji AI alati mogu pisati i izvršavati kod, koristiti druge alate, pretraživati dokumentaciju, koordinirati rad više agenata, graditi vlastite specijalizirane vještine i satima autonomno raditi na složenom problemu.
Na konkretnim primjerima iz svakodnevnog rada pokazat ćemo kako danas izgledaju Claude Code, Codex i agentski način rada; što su agenti, skillovi i multiagentski sustavi; kako nastaju digitalni blizanci ljudi i procesa te kako izgleda radno okruženje u kojem čovjek više ne koristi samo jedan AI model, nego upravlja čitavim sustavom AI agenata.
Ali sposobnost nije isto što i pouzdanost.
Što se događa kada agent pogriješi nakon dvadeset ispravno izvedenih koraka? Možemo li znati zašto je donio određenu odluku? Možemo li provjeriti sve što je napravio? Gdje završava autonomija sustava, a počinje odgovornost čovjeka i organizacije?
Predavanje zato ide korak dalje od demonstracije današnjih alata i razmatra njihove tehničke i fundamentalne granice. Od halucinacija i krhkog zaključivanja do Turinga, Gödela i problema koje nijedan algoritam ne može riješiti u općem slučaju — pa sve do aktualne utrke AI laboratorija prema rješavanju nekih od najtežih otvorenih matematičkih problema.
Cilj predavanja nije predvidjeti hoće li AI zamijeniti pojedina zanimanja. Cilj je puno praktičniji: pokazati što najbolji AI alati mogu napraviti danas, kako ih maksimalno iskoristiti, gdje im ne smijemo vjerovati i zašto će razumijevanje njihovih granica postajati jednako važno kao i razumijevanje njihovih mogućnosti.

Umjetna inteligencija pod nadzorom AZOP-a: što organizacije trebaju znati i moći dokazati
Anamarija Mladinić, načelnica sektora za EU, međunarodnu suradnju i pravne poslove u Agenciji za zaštitu osobnih podataka
Zna li organizacija koje AI alate njezini zaposlenici koriste, koje osobne podatke u njih unose i što se s tim podacima dalje događa? Predavanje će prikazati nadzornu, savjetodavnu i edukativnu ulogu AZOP-a u zaštiti osobnih podataka pri razvoju i primjeni umjetne inteligencije te objasniti što organizacije trebaju moći pokazati i dokazati u postupku nadzora.
Polazište će biti rezultati provedbene nadzorne akcije provedene među subjektima javnog i privatnog sektora o korištenju umjetne inteligencije pri obradi osobnih podataka. Rezultati upitnika upućenog na 6500 voditelja obrade u Hrvatskoj,  poslužit će kao polazište za objašnjenje što organizacije trebaju poduzeti kako bi AI alate koristile u skladu s GDPR-om. Naglasak će biti na pravilima za unos osobnih podataka u AI alate, ulozi službenika za zaštitu podataka, procjeni učinka na zaštitu podataka i informiranju ispitanika.
Posebna pozornost posvetit će se prepoznavanju osobnih podataka u AI sustavima, određivanju pravne osnove i odgovornosti, odnosima s vanjskim pružateljima usluga te mogućem korištenju unesenih podataka za treniranje modela.
Na primjerima iz svakodnevnog poslovanja objasnit će se kada je potrebno provesti procjenu učinka na zaštitu podataka, kako osigurati transparentnost i ostvarivanje prava ispitanika te koje zaštitne mjere zahtijeva automatizirano odlučivanje iz članka 22. GDPR-a. Sudionici će dobiti praktične smjernice za provjeru dobavljača, dokumentiranje odluka i uspostavu tehničkih i organizacijskih mjera kojima mogu pokazati da rizicima uporabe umjetne inteligencije upravljaju odgovorno i u skladu s GDPR-om.

Što Vam omogućuje LEXPERA savjetovanje?

Sudjelovanje putem ZOOM platforme

  • Udobnost vlastitog prostora
  • Anonimno postavljanje pitanja predavaču
  • Profesionalna videoprodukcija
  • Aktivno sudjelovanje putem ZOOM platforme
  • Prezentacija predavača
  • Videozapis događaja pretraživ po transkriptu pomoću ključnih riječi

 Sudjelovanje uživo

  • Ugodan ambijent
  • Razmjena iskustava s kolegama
  • Aktivno sudjelovanje u raspravi
  • Izravna interakcija s predavačem
  • Prezentacija predavača
  • Videozapis događaja pretraživ po transkriptu pomoću ključnih riječi

NAPOMENA:
Izravan prijenos omogućuje Vam ZOOM platforma koju možete koristiti u sklopu Vašeg web preglednika (Chrome, Firefox, Safari) međutim, za korištenje svih funkcionalnosti i bolju preglednost preporučuje se preuzeti i instalirati ZOOM platformu na Vaše računalo.

Ako već nemate instaliranu ZOOM platformu, poveznica za preuzimanje bit će Vam ponuđena prilikom otvaranja Pozivnice na praktikum koju ćete dobiti putem e-pošte prije početka događaja.

 

Oba dana
Pretplatnici IUS-INFO, InSOLVE ili EDUS portala
196,00 € + PDV (245,00 €)

Naknada uključuje prezentacije predavača i videozapise događaja.

Oba dana
Ostali sudionici
280,00 € + PDV (350,00 €)

Naknada uključuje prezentacije predavača i videozapise događaja.

Legal & Data Protection Counsel
načelnica, Sektor za EU, međunarodnu suradnju i pravne poslove, AZOP
Head of AI, Sofascore
izvanredni profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
voditeljica Službe za promicanje socijalnog dijaloga, Ured za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske
odvjetnica i Co-Managing partnerica u OD Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka d.o.o., Zagreb
  • Prijava sudionika (online i na lokaciji)
    9:00 - 9:30

Hotel Zonar Zagreb nudi privatno hotelsko parkiralište s uslugom parkiranja vozila po cijeni od 16 € dnevno. Preporučuje se da unaprijed kontaktirate smještaj kako biste provjerili dostupnost i rezervirali svoje mjesto.
Dodatna opcija za parkiranje u blizini su javna parkirališta. U okolnim ulicama primjenjuju se gradske zone (prva i druga zona).

O događaju