Prof. dr. sc. Aleksandra Maganić redovita je profesorica na Katedri za građansko procesno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i sunositeljica na predmetima građanskopravnog modula Izvanparnično i ovršno pravo i Javnobilježničko pravo te trgovačkopravnog modula Insolvencijsko pravo, kao i izbornog predmeta Organizacija pravosuđa. Nastavnica je na Poslijediplomskom studiju iz građanskopravnih i obiteljskopravnih znanosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu i Poslijediplomskom studiju iz prava društava i trgovačkog prava. Doktorirala je na temi izvanparničnog postupka 2008. godine.
Bila je član Povjerenstva Ministarstva pravosuđa koje je izradilo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku iz 2013. godine (NN 25/13.), član Povjerenstva Ministarstva socijalne politike i mladih za izradu Obiteljskog zakona 2014. godine (NN 75/14.) i član je Povjerenstva Ministarstva pravosuđa za izradu Zakona o izvanparničnom postupku. Aktivno surađuje s Max-Planck Institutom u Hamburgu, Njemačkom zakladom za međunarodnu pravnu suradnju (IRZ), Europskom unijom Rechtspflegera te Pravosudnom akademijom Republike Hrvatske. Sudjelovala je na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim projektima, konferencijama, seminarima i radionicama. Izlagala je na više međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova. Dosad je bila organizator odnosno koorganizator 3 međunarodna znanstvena skupa.
Nalazi se na Listi arbitara u postupcima bez međunarodnog elementa i na Listi arbitara u postupcima s međunarodnim elementom pred Stalnim arbitražnim sudištem pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Od listopada 2013. član je međunarodnog uredništva časopisa „Societas et iurisprudentia“ Pravnog fakulteta Sveučilišta u Trnavi. Članica je Europskog instituta za pravo (European Law Institute).
STVARNO I ZEMLJIŠNOKNJIŽNO PRAVO
Rješavanje sporova između etažnih vlasnika nakon donošenja Zakona o upravljanju i održavanju zgrada
Procesnopravno uređenje odnosa etažnih vlasnika u Hrvatskoj već dulje vrijeme nema odgovarajuće normativno uređenje, a pokušaji da se ta pitanja, po uzoru na neke komparativne modele, urede Zakonom o izvanparničnom postupku nisu ostvareni. Naime, ZIP osim odredbi općeg dijela ne nudi nikakva posebna rješenja za uređenje odnosa vlasnika stanova koji žive u višestambenim zgradama. Ni očekivanja da će se Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada ta pitanja riješiti nisu se ispunila. Novi Zakon uspostavlja različite odnose između etažnih vlasnika, predstavnika stanara i upravitelja i ostalih sudionika, međutim ne daje nikakve odgovore hoće li se u slučaju potencijalnih nesuglasica ili sporova između stranka i sudionika ta pitanja rješavati u parničnom ili izvanparničnom postupku. Zbog toga smo mišljenja da se ta i druga pitanja koja se tiču procesnopravnog uređenja odnosa etažnih vlasnika, a čije je uređenje u potpunosti izostalo, moraju urediti zakonom.